Vulkanski materijal


Dok pretpostavlja epizode u geoloskoj istoriji, Gregor (1968) ukazuje da na osnovu izbacenog vulkanskog materijala, koji se procenjuje na 1 km3 godisnje, trebalo bi da danas postoji sloj vulkanskih naslaga od oko 7 km za pretpostavljenih 3,5 milijardi godina. Gregorova procena od 1 km3/godisnje podrzana je danasnjim vulkanskim aktivnostima. Izett (1981) iznosi neke od mnogih zabelezenih nanosa pepela formiranih vulkanskom aktivnoscu: Tambora (Indonezija, 1815) - 100-300 km3, Krakatoa (Indonezija, 1883) - 6-18 km3, Katmai (Alaska, 1912) - 20 km3, Planina Sveta Helena (Washington, 1980) - 1 km3. Planina Sveta Helena je izbacila znacajan iznos i drugih vulkanskih produkata, osim gore navedenog pepela.

Ovoj listi treba dodati mnoge manje vulkanske aktivnosti sirom povrsine Zemlje, kao sto su periodicne aktivnosti na Havajima, Indoneziji, Centralnoj i Juznoj Americi, Islandu, Italiji itd. Sve one daju u proseku vise od 1 km3/godisnje. Decker i Decker (1982, str.47) smatraju da vulkani izbacuju materijal u proseku 4 km3/godisnje.

Procenu iznosa vulkanskih produkata koje danas imamo na Zemlji je tesko odrediti zbog problema identifikacije sedimenta, i zbog mesanja sa drugim sedimentima. Garrels i Mackenzie (1971, str.249) smatraju da je 25% zapremine sedimenata vulkanskog porekla. Neki su procenili zapreminu vulkanskih produkata, korisecenjem ove proporcije u odnosu na ukupnu zapreminu sedimenata na Zemlji. Pettijohn (1975, str.20) iznosi 8 procena ukupne zapremine sedimenata. Njihov prosek je 683 miliona km3. Ako je 25% od toga vulkanskog porekla, dobicemo iznos od 170 miliona km3 vulkanskog materijala na Zemlji. Ako uzmemo procenu koju je dao Gregor (1968) o vulkanskoj produkciji od 1 km3/godisnje, dobicemo 3.500 miliona km3 za 3,5 milijarde godina, sto je 20 puta vise nego sto mi danas imamo. Ako uzmemo procenu koju su dali Decker i Decker (1982, str.47) o stopi produkcije od 4 km3/godisnje, mozemo ockivati 80 puta vise od onoga sto danas imamo.

Najlaksi nacin resavanja ovog neslaganja sa konceptom standardne geohronologije je prihvatanje epizoda (Gregor 1968) i pretpostavljanje da smo mi danas u periodu veoma snazne vulkanske produkcije. Drugi odgovor je da se ranije preradjeni produkti nalaze u zemlji. Neki od problema sa preradom razmotreni su u odseku "Sedimenti u okeanima". Ako odbacimo ove alternative, sadasnja stopa vulkanske produkcije od 4 km3/godisnje, ako se prosiri na 3,5 milijarde godina, prekoracila bi ukupnu zapreminu Zemljine kore.

Literatura

Decker, R. and B. Decker (eds.). 1982. Volcanoes and the Earth s interior. E. H. Freeman & Co., San Francisco.

Garrels, R. M. and F. T. Mackenzie. 1971. Evolution of sedimentary rocks. W. W. Norton & Co., Inc., New York.

Gregor, C. B. 1968. The rate of denudation in post-Algonkian time. Koninklijke Nederlandse Academie van Wetenschapper 71:22-30.

Izett, G. A. 1981. Volcanic ash beds: recorders of Upper Cenozoic silicic pyroclastic volcanizm in the United States. Journal of Geophysical Research 86B: 10200-10222.

Pettijohn, F. J. 1975. Sedimentary rocks. 3rd ed. Harper & Row, New York.


Maticna strana